Croatia-hr Archives - Stranica 3 od 4

Priznavanje akademskih i stručnih kvalifikacija

Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva.

S obzirom na vrstu kvalifikacije čije se priznavanje traži, razlikuje se Nadležnost za provođenje postupka priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije:

Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom osnovnom obrazovanju radi zapošljavanja i o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja vodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja vodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Postupak priznavanja radi nastavka osnovnoškolskog odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi školska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje
Postupak priznavanja osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi školska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje
Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, a priznavanje u svrhu zapošljavanja je u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalnog ENIC/NARIC ureda

Za priznavanje završene osnovne škole radi zapošljavanja u Republici Hrvatskoj:

zadnja svjedodžba stečena u inozemstvu u izvorniku (ili ovjerenoj preslici)
ovjereni prijevod svjedodžbe na hrvatski jezik koju izdaje ovlašteni sudski tumač osim za isprave izdane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu
isprava o državljanstvu (preslika domovnice, osobne iskaznice, putovnice ili druge javne isprave kojom se može dokazati državljanstvo)
potvrda o uplati upravne pristojbe u iznosu od 140,00 kn (cca 19 EUR) u korist Državnog proračuna ili potvrda o općem oslobođenju od plaćanja upravne pristojbe, izdana u područnom uredu porezne uprave mjesta u kojem je stranka prijavljena ili dokaz o statusu prognanika, izbjeglice i sl. sukladno članku 8. Zakona o upravnim pristojbama
u slučaju promjene imena ili prezimena – preslika javne isprave koja dokazuje promjenu (npr. rješenje, izvod iz matice)

Za priznavanje završene srednje škole radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj:

završna svjedodžba (diploma) stečena u inozemstvu u izvorniku (ili ovjerenoj preslici)
ovjereni prijevod završne svjedodžbe (diplome) na hrvatski jezik koju izdaje ovlašteni sudski tumač osim za isprave izdane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu
preslike svjedodžbi srednje škole po razredima
isprava o državljanstvu (preslika domovnice, osobne iskaznice, putovnice ili druge javne isprave kojom se može dokazati državljanstvo)
potvrda o uplati upravne pristojbe u iznosu od 140,00 kn (cca 19 EUR) u korist Državnog proračuna ili potvrda o općem oslobođenju od plaćanja upravne pristojbe, izdana u područnom uredu porezne uprave mjesta u kojem je stranka prijavljena ili dokaz o statusu prognanika, izbjeglice i sl. sukladno članku 8. Zakona o upravnim pristojbama
u slučaju promjene imena ili prezimena – preslika javne isprave koja dokazuje promjenu (npr. rješenje, izvod iz matice)

Rokovi za donošenje rješenja:

najkasnije 30 dana, računajući od dana predaje urednog zahtjeva (uredan zahtjev je onaj koji sadrži svu potrebnu dokumentaciju za njegovo rješavanje)
60 dana, računajući od dana predaje urednog zahtjeva u slučajevima vođenja ispitnog postupka

U slučaju kada je potrebno izvršiti provjeru vjerodostojnosti inozemne obrazovne kvalifikacije čije se priznavanje traži, rok za izdavanje rješenja prestaje teći, a nastavlja se danom zaprimanja očitovanja nadležnih tijela.

Više informacija:

– Upute za pokretanje postupka priznavanja

– Zahtjev za priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije

– Način popunjavanja naloga za plaćanje

Najčešća pitanja i odgovori u vezi s priznavanjem inozemne obrazovne kvalifikacije

Institucija

Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38; Zagreb 10000
Tel: +385 1 2785 000

E-mail:
iok@azoo.hr
agencija@azoo.hr

Radno vrijeme je od 9 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja
Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. Također, Agencija postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom osnovnom obrazovanju radi zapošljavanja i o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja.
O svom radu Agencija podnosi izvješće Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Informacije: AZOO

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Obrazovanje

Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:

Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanjaza djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Školska godina u pravilu počinje 1. listopada tekuće kalendarske godine, a traje do 1. lipnja iduće kalendarske godine.
Osnovnog obrazovanja obvezno za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života; odnosi se na svu djecu koja imaju boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo,. Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. Za djecu koja su starija od 15 godina, a nisu završila zakonom obveznu osnovnu školu, postoji sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.
Srednjeg obrazovanja učenici imaju mogućnost nastaviti svoje obrazovanje u srednjoškolskim ustanovama koje nisu obveznoga karaktera: gimnazije, strukovne škole te umjetničke škole. Pravo na upis u prvi razred srednje škole imaju svi učenici pod jednakim uvjetima, ali u skladu s brojem upisnih mjesta utvrđenih odlukom o upisu koju za svaku školsku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje. Prijave i upis kandidata u prve razrede srednjih škola provode se Nacionalnim informacijskim sustavom prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ). Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu, a srednjim obrazovanjem učenik stječe znanje i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. Za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizirana je primjena individualiziranih postupaka u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Gimnazije pripremaju svoje učenike za nastavak obrazovanja, strukovne škole ih osposobljavaju za uključivanje na tržište rada, a ujedno i pružaju mogućnost nastavka obrazovanja, dok umjetničke škole omogućuju stjecanje znanja, razvoj vještina, sposobnosti i kreativnosti u različitim umjetničkim područjima. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanje učenik može polagati državnu maturu A – viša razina ili B – niža razina. Ispite državne mature mogu polagati i ostali pristupnici koji su i izvan RH završili srednje obrazovanje usporedivo s četverogodišnjim srednjim obrazovanjem u RH. U Republici Hrvatskoj za taj posao zadužen je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja: www.ncvvo.hr
Visokog obrazovanjaodvija se na sveučilištima, fakultetima ili umjetničkim akademijama u njihovu sastavu, veleučilištima i visokoj školi. Studenti koji su državljani zemalja EU se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani.

Školska godina (osnovna i srednja) počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Akademska godina (visoko obrazovanje) počinje 1. listopada tekuće a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Stambene potpore

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Osiguranje od nezgoda

Ozljede na radu i profesionalne bolesti

Ako ste državljanin neke od država članica Europske unije i pretrpjeli ste ozljedu na radu ili ste oboljeli od profesionalne bolesti za vrijeme boravka u Hrvatskoj, na temelju Europske kartice zdravstvenog osiguranja imate pravo koristiti zdravstvenu zaštitu.

Navedeno se odnosi na:

davanja u naravi i davanja u novcu u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti;
davanja iz sustava mirovinskog osiguranja.

Rizik od ozljede na radu i profesionalne bolesti u Hrvatskoj se osigurava obveznim zdravstvenim te obveznim mirovinskim osiguranjem.

Iz obveznog zdravstvenog osiguranja pokrivaju se davanja u slučaju privremene nesposobnosti za rad,
Iz mirovinskog osiguranja pokrivaju se davanja za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja.

Uvjeti:

Za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani ste ne samo ako ste zaposleni ili samozaposleni, odnosno ako ste poljoprivrednik, već i ako ste pripadnik posebne skupine osiguranika za koje postoji obaveza osiguranja. To su, primjerice, učenici i studenti za vrijeme praktične nastave, stručne prakse, stručnih putovanja, članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava za vrijeme sudjelovanja u akcijama obrane od požara. Da biste ostvarili prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ne postoji uvijet prethodnog osiguranja.

To jednako vrijedi za ostvarivanje naknade za vrijeme nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, kao i u slučaju ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju i obiteljsku mirovinu.

Ostvarivanje prava:

U sustavu zdravstvenog osiguranja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti možete ostvariti:

pravo na preventivne preglede i dijagnostičke postupke u okviru specifične zdravstvene zaštite radnika ostvaruje se kod doktora specijalista medicine rada kojeg je odabrao poslodavac. Ako obavljate samostalnu djelatnost sami odabirete doktora specijalista medicine rada.
u slučaju ozljede na radu i postojanja sumnje u profesionalnu bolest postupak se pokreće u nadležnoj područnoj službi/regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti. To obavlja poslodavac i vaš izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.
bolovanje vodi vaš izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.
pravo na naknadu troška prijevoza ostvarujete podnošenjem zahtjeva u nadležnoj područnoj službi/regionalnom uredu HZZO-a.
pravo na naknadu troškova pogreba ostvaruje se podnošenjem zahtjeva u nadležnom područnom uredu HZZO-a i pripada onom tko je snosio troškove pogreba (primjerice, članu obitelji).

U sustavu mirovinskog osiguranja možete ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, pravo na profesionalnu rehabilitaciju kao i naknadu zbog tjelesnog oštećenja:

Ostvarivanje prava i postupak za invalidsku mirovinu i profesionalnu rehabilitaciju pokreće se na zahtjev vašeg izabranog liječnika ako ste osigurani (pogledajte poglavlje Invalidska mirovina);
Postupak ostvarivanja prava na naknadu za tjelesno oštećenje pokrećete podnošenjem zahtjeva područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u mjestu prebivališta.
Temeljem vašeg zahtjeva provodi se vještačenje u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Obrasci:

Obavijest o trajanju privremene nesposobnosti za rad:
http://www.hzzo-net.hr/dload/tiskanice/ObavTrBol_28042009.pdf

Prijava o ozljedi na radu:
http://www.hzzo-net.hr/dload/zastita_zdravlja/OR/Prijava_o_ozljedi_na_radu.pdf

Prijava o profesionalnoj bolesti:
http://www.hzzo-net.hr/dload/tiskanice/Prijava_profesionalne_bolesti.pdf

Institucija

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu
Tvrtkova 5; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4595 500

E-mail:
zagreb@mirovinsko.hr

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna je ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_102_2048.html .HZMO ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom Zakonom i Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti.
HZMO posluje samostalno, a predstavlja ga i zastupa ravnatelj.
Upravni nadzor nad HZMO-om obavlja ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, a nadzor i praćenje primjene propisa o doplatku za djecu ministarstvo nadležno za obitelj.
ZMO u vlasništvu ima tri pravne osobe:
• Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. (HMO d.o.o.),
• Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o. (HMID d.o.o.).
• Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HR MOD d.d.).
Sjedište HZMO-a je u Zagrebu, A. Mihanovića 3.

Informacije: HZMO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb
Mihanovićeva 3; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4577 150

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

E-mail:
info@hzzo.hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) javna je ustanova i pravna osoba – prava, obveze i odgovornost utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranje i Statutom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja – Ministarstvo zdravstva. Zavodom upravlja Upravno vijeće od 9 članova, imenovanih od strane Vlade Republike Hrvatske. Upravno vijeće donosi odluke i opće akte Zavoda. Radom Zavoda rukovodi ravnatelj. Zavod poslove provodi kroz 7 resora kojima rukovode pomoćnici ravnatelja. Zavod je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih ispostava na ukupno 134 lokacije

Informacije: HZZO

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Zdravstveno osiguranje i invalidi

Ako ste građanin neke od članica Europske unije, a tijekom boravka u Hrvatskoj se iznenada razbolite, ozlijedite ili doživite nesreću, imate pravo koristiti zdravstvenu zaštitu na osnovu Europske kartice zdravstvenog osiguranja.

Navedeno se odnosi na:

obvezno zdravstveno osiguranje;
dopunsko zdravstveno osiguranje.

Uvjeti:

Na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osiguravaju se sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Obvezni su se osigurati i državljani drugih država članica Europske unije, pod uvjetom da nisu osigurani u drugoj državi članici kao i državljani države koja nije članica Europske unije, ako im je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj.
Oni se osiguravaju na temelju radnog odnosa kod poslodavca koji ima sjedište u Hrvatskoj, odnosno na temelju obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti u Hrvatskoj, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Na dopunsko zdravstveno osiguranje možete se osigurati samo ako imate utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u HZZO-u.

Obvezno zdravstveno osiguranje u HZZO-u se ostvaruje po različitim osnovama (primjerice radni odnos, obavljanje gospodarske djelatnosti, mirovina, član obitelji nositelja osiguranja). Zdravstvenu zaštitu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja ostvarujete ako ste prijavljeni na osiguranje u HZZO-u.

Svoj status osigurane osobe HZZO-a dokazujete zdravstvenom iskaznicom, odnosno ovjerenom kopijom prijave na zdravstveno osiguranje. Ako ste osiguranik obveznog zdravstvenog osiguranja i stariji ste od 18 godina, možete se osigurati i na dopunsko zdravstveno osiguranje.

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja stječete prijavom nadležnoj područnoj službi/regionalnom uredu HZZO-a prema mjestu prebivališta ili boravka.

U pravilu, prijavu trebate obaviti u roku od 30 dana.

Osiguranjem ostvarujete:

pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu;
pravo na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu;
pravo na bolničku zdravstvenu zaštitu;
pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a;
pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke;
pravo na ortopedska i druga pomagala te pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

Obrazac za prijavu za obvezno zdravstveno osiguranje:

http://www.hzzo.hr/wp-content/uploads/2017/12/TISKANICA2_04122017.pdf?831c2f

Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja mogu dobiti roditelji djeteta s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s invaliditetom.
Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.
Iznimno, kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i ne brine se o njemu, status njegovatelja može se prenijeti na jednog od članova obitelji s kojim dijete živi. To se pravo može priznati i ako roditelj zbog svog psihofizičkog stanja ne može djetetu pružiti njegu.
Član obitelj to pravo može ostvariti i ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno odraslu osobu s invaliditetom.
Pravo na status roditelja njegovatelja, umjesto roditelja, može dobiti i bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s invaliditetom s kojima žive u obiteljskoj zajednici.

Uvjeti:

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja možete ostvariti ako dijete ili odrasla osoba s invaliditetom potpuno ovisi o pomoći i njezi druge osobe, odnosno ako su potpuno nepokretni i koriste ortopedska pomagala.
Status se ostvaruje i ako dijete ili osoba s invaliditetom ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih potpuno ovisi o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ne može se ostvariti ako je djetetu s teškoćama u razvoju ili odrasloj osobi s invaliditetom osigurana usluga smještaja, organiziranog stanovanja, poludnevnog ili cjelodnevnog boravka
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ne može se ostvariti kada dijete s teškoćama u razvoju ili odrasla osoba s invaliditetom boravi 4 i više sati dnevno u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga smještaja.
Roditelj njegovatelj ili njegovatelj ostvaruje pravo na novčanu naknadu, kao i prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te prava za vrijeme nezaposlenosti na teret državnog proračuna.
Roditelj njegovatelj ili njegovatelj može ostvariti i pravo na doplatak za djecu
Roditelj njegovatelj ili njegovatelj ima pravo i na obvezno mirovinsko osiguranje. Ostvarivanje statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja ostvaruje se preko Centra za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

Obrasci:

https://www.czss-zagreb.hr/obrasci

Institucija

Centar za socijalnu skrb Zagreb
Eugena Kumičića 5 ; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4550-220
+385 1 4550-644
+385 1 4550-813
+385 1 4550-849

E-mail:
zagreb@czss-zagreb.hr

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

Centar za socijalnu skrb Zagreb – Ustanova s javnim ovlastima, CZSS Zagreb svojim korisnicima pruža usluge i stručnu pomoć u rješavanju specifičnih individualnih potreba, štiti prava i interese socijalno osjetljivih skupina i doprinosi podizanju kvalitete života u lokalnoj zajednici. Pruža pomoć u osiguravanju i ostvarivanju sredstava i uvjeta za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje same ili uz pomoć članova obitelji ili na drugi način ne mogu zadovoljiti svoje potrebe zbog nepovoljnih osobnih, obiteljskih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti pruža se potpora obitelji, naročito djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. Aktivnim djelovanjem u lokalnoj zajednici potiče sve institucije i pojedince na uključenost u ostvarivanju ljudskih prava i postizanju socijalne pravde za sve članove zajednice.

Informacije: CZSS

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Margaretska 3; Zagreb 10000
Tel: +385 800 7979 (obvezno zdravstveno osiguranje),
+385 800 7989 (dopunsko zdravstveno osiguranje)

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

E-mail:
info@hzzo.hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) javna je ustanova i pravna osoba – prava, obveze i odgovornost utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranje i Statutom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja – Ministarstvo zdravstva
Zavodom upravlja Upravno vijeće od 9 članova, imenovanih od strane Vlade Republike Hrvatske
Upravno vijeće donosi odluke i opće akte Zavoda
Radom Zavoda rukovodi ravnatelj
Zavod poslove provodi kroz 7 resora kojima rukovode pomoćnici ravnatelja
Zavod je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih ispostava na ukupno 134 lokacije

Informacije: HZZO

http://www.zdravlje.gov.hr/

https://mdomsp.gov.hr/adresar-ustanova/1673?aid=849

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Dječiji doplatak

Doplatak za djecu

Ako imate prebivalište u Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom najmanje 3 godine ili status osobe kojoj je odobren azil ili osobe pod supsidijarnom zaštitom bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, a vaš je ukupni dohodak kućanstva ispod određenog praga, imate pravo na doplatak za djecu.
Pravo na doplatak za dijete stječete ako vaš ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, ne prelazi 70% proračunske osnovice- ako prosječni dohodak po članu vašeg kućanstva ne prelazi 2.328,20 HRK (221,00 EUR) mjesečno.
Ako koristite doplatak za djecu za troje ili više djece, ostvarujete pravo i na pronatalitetni dodatak, ali pod uvjetom da vam prihodi nisu veći od dohodovnog cenzusa.
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed, udomitelj.
Korisnik može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu u pravilu se koristi do 15., odnosno 19. godine djeteta, no, za djecu koja zbog bolesti nisu završila školovanje u predviđenom roku pravo se može produžiti do 21. godine života.
Za dijete s težim oštećenjem zdravlja pravo se koristi do 18. godine života djeteta, a tijekom redovnog školovanja doplatak za djecu pripada dok postoji takvo oštećenje.

Roditeljska prava

vremenske i novčane potpore dostupne korisnicima:

Porodiljini i roditeljski dopust;
Pravo na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta;
Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju;
Posvojiteljski dopust;
Novčane potpore (naknada plaće, novčana naknada, novčana potpora).

Stranci sa stalnim boravkom u Hrvatskoj, osobe kojima je odobren azil i osobe pod supsidijarnom zaštitom izjednačeni su u pravima s hrvatskim državljanima.

Uvjeti:

Ako ste zaposleni ili samozaposleni roditelj, da bi ostvarili naknadu plaće za vrijeme korištenja porodiljinog ili roditeljskog dopusta, trebate imati najmanje neprekidno 12 mjeseci staža osiguranja ili 18 mjeseci s prekidima u protekle 2 godine.
Ako taj uvjet ne ispunjavate, imate pravo na smanjeni iznos naknade plaće.
Ako ste roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili roditelj poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak, trebate ispuniti uvjet od najmanje 3 godine neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj, odnosno najmanje 3 godine stalnog boravka ako ste stranac.
Ako ste roditelj izvan sustava rada trebate imati hrvatsko državljanstvo i najmanje 5 godina neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj.
Strani državljanin treba imati stalni boravak najmanje 5 godina.
Sve kategorije roditelja trebaju imati status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Dokumenti :

Zahtjev za priznanje prava na doplatak za djecu:

https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_br_1_7.pdf

Zahtjev za doznaku hrvatskog doplatka za djecu preko banke:

https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_7-7_Zahtjev_za_doznaku_hrvatskog_dd_preko_banke.pdf

Zahtjev za izdavanje potvrde o isplaćenom doplatku za djecu:

https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_1_12.pdf

Više informacija:

https://www.hzzo.hr/

https://www.hzzo.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore/

https://www.hzzo.hr/prava-djece-i-roditelja-za-djecu-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja-i-rodiljnih-i-roditeljskih-potpora/

Institucija

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu
Tvrtkova 5; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4595 500

E-mail:
zagreb@mirovinsko.hr

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna je ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_102_2048.html .HZMO ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom Zakonom i Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti.
HZMO posluje samostalno, a predstavlja ga i zastupa ravnatelj.
Upravni nadzor nad HZMO-om obavlja ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, a nadzor i praćenje primjene propisa o doplatku za djecu ministarstvo nadležno za obitelj.
ZMO u vlasništvu ima tri pravne osobe:
• Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. (HMO d.o.o.),
• Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o. (HMID d.o.o.).
• Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HR MOD d.d.).
Sjedište HZMO-a je u Zagrebu, A. Mihanovića 3.

Informacije: HZMO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb
Mihanovićeva 3; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4577 150

Radno vrijeme je od 8 do 16 sati (ponedjeljak-petak)

E-mail:
info@hzzo.hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) javna je ustanova i pravna osoba – prava, obveze i odgovornost utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranje i Statutom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja – Ministarstvo zdravstva
Zavodom upravlja Upravno vijeće od 9 članova, imenovanih od strane Vlade Republike Hrvatske
Upravno vijeće donosi odluke i opće akte Zavoda
Radom Zavoda rukovodi ravnatelj
Zavod poslove provodi kroz 7 resora kojima rukovode pomoćnici ravnatelja
Zavod je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih ispostava na ukupno 134 lokacije

Informacije: HZZO

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Naknada za nezaposlenost

Ako ste živjeli i radili u Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi EU, vrijeme provedeno na radu, odnosno u obavljanju samostalne djelatnosti, bit će osnova za utvrđivanje prava koje možete koristi kao nezaposlena osoba.

Novčana naknada:

Da biste ostvarili pravo na novčanu naknadu, u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, trebate imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Za ostvarivanje tog prava u Hrvatskoj ili drugoj državi EU u obzir će vam se uzeti vrijeme provedeno na radu u bilo kojoj državi članici, uključujući i Hrvatsku. Da biste ostvarili pravo na novčanu naknadu radni odnos ne smije prestati vašom krivnjom ili voljom. Naknadu možete primiti i u slučaju sporazuma o prestanku radnog odnosa sklopljenog na prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika.

Radi ostvarenja prava na novčanu naknadu trebate se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka samostalne djelatnosti, te podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Ako ste nakon prestanka radnog odnosa ili samostalne djelatnosti bili na bolovanju, rodiljinom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu, HZZ-u se trebate prijaviti u roku od 30 dana od prestanka neke od tih okolnosti. Ako pronađete posao izvan svog trajnog boravišta, imate pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih troškova i troškova preseljenja. Da biste prava zadržali trebate redovito kontaktirati savjetnika za zapošljavanje, aktivno tražiti posao i biti raspoloživi za rad.

Visina novčane naknade ovisi o plaći koju ste primali prije prestanka radnog odnosa. Njena osnovica se izračunava na osnovu prosjeka obračunate bruto plaće, ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa/ili posebne osnovice osiguranja u prethodna 3 mjeseca ukoliko ste samozaposlena osoba. Za prvih 90 dana nezaposlenosti novčana naknada iznosi 60 posto, a za preostalo vrijeme 30 posto osnovice. Zakonom je propisan najniži i najviši mogući iznos novčane naknade. Pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost možete ostvariti u trajanju od 90 do 450 kalendarskih dana. Trajanje naknade ovisi o ukupnom vremenu koje ste proveli na radu (od devet mjeseci do preko 25 godina).

Za prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba putem e-pošte potrebno je priložiti scan ili fotografiju:

identifikacijskog dokumenta (važeće osobne iskaznice izdane u RH, drugoj članici EGP-a ili Švicarskoj, putovnice ili boravišne iskaznice za državljanina treće zemlje)
potvrde o boravištu (ukoliko se osoba prijavljuje izvan mjesta prebivališta navedenog na osobnoj iskaznici)

Dokumenti

Prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje:

https://www.hzz.hr/content/usluge/HZZ-Prijavnica_2020-u-evidenciju-nezaposlenih.docx

Zahtjev za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti:

https://www.hzz.hr/content/usluge/novcana-naknada-nezaposleni/HZZ-Obrazac-novcana-naknada_2020.docx

Izjava o radu u inozemstvu:

https://www.hzz.hr/content/usluge/novcana-naknada-nezaposleni/HZZ_Izjava-o-radu-u-inozemstvu-2020-07.docx

Institucija

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb
Ulica kralja Zvonimira 15; Zagreb 10000
Tel: +385 1 46 99 999

E-mail:
mailto:hzz.zagreb@hzz.hr
pisarnica.hzz.zg@hzz.hr

Radno vrijeme je od 7.30 – 15.30 sati (ponedjeljak-petak)

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) javna je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojena Zakonom o tržištu rada Zakonom o tržištu rada („Narodne novine“ br. 118/2018) i ima ključnu ulogu u reguliranju ponude i potražnje na tržištu rada Republike Hrvatske.
Svrha Zavoda je učinkovito posredovanje na tržištu rada s ciljem osiguranja potrebne radne snage, postizanja pune zaposlenosti te ostvarivanja prava za vrijeme nezaposlenosti, uz promicanje partnerskih odnosa s dionicima na tržištu rada. HZZ je vodeći dionik u razvoju hrvatskog tržišta rada, posebice u području posredovanja pri zapošljavanju kako bi se postigla bolja usklađenost ponude i potražnje u cilju ostvarivanja pune zaposlenosti.

Informacije:
HZZ
https://www.hzz.hr/adrese-i-kontakt/regionalni-ured-zagreb.php

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Mirovine

Ostvarivanje prava na starosnu/prijevremenu starosnu mirovinu Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Ako ste bili osigurani u jednoj ili više država s kojima Hrvatska primjenjuje uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnom nositelju mirovinskog osiguranja u državi u kojoj imate boravište.
Zahtjev podnesen u jednoj državi smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama u kojima ste navršili razdoblja osiguranja
Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama u kojima ste bili u osiguranju, u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i/ili međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju te ako ispunjavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država.
Starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira na to u kojoj državi ugovornici imate prebivalište.

Pravo na invalidsku mirovinu

Uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu:

postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
uvjet staža.

Ako ste bili osigurani u jednoj ili više država s kojima Hrvatska primjenjuje dvostrane ugovore o socijalnom osiguranju, postupak za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu pokreće se kod nadležnog nositelja mirovinskog osiguranja u državi ugovornici posljednjeg osiguranja, odnosno u državi ugovornici u kojoj imate prebivalište.

Zahtjev za invalidsku mirovinu podnesen u jednoj državi smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama u kojima ste navršili razdoblja osiguranja.
Svaka država primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti.
Medicinsko vještačenje za osobe koje imaju boravak u inozemstvu pokreće se na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja.
U postupku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu primjenom uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju nalaz i mišljenje inozemnog vještaka ne obvezuje nositelja mirovinskog osiguranja druge države u pogledu utvrđivanja invalidnosti.
Vještaci svakog nositelja mirovinskog osiguranja donose samostalno ocjenu o invalidnosti osiguranika i primjenjuju zakonsku i medicinsku definiciju invalidnosti iz vlastitog zakonodavstva.
Invalidska mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici imate prebivalište.

Pravo na obiteljsku mirovinu

Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu:

navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u domobranima)
ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine
bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.

Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnom nositelju mirovinskog osiguranja u državi u kojoj imate prebivalište.
Zahtjev podnesen u jednoj državi smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama u kojima umrli osiguranik ima navršena razdoblja osiguranja.
Obiteljska mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi ugovornici nadživjeli član obitelji ima prebivalište.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu/ prijevremenu starosnu mirovinu/ starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika/ prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_1.pdf

Uz zahtjev priložite:

radnu knjižicu, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, odnosno izjavu da ne posjedujete radnu knjižicu
pisane dokaze o stažu koji nije upisan u radnu knjižicu, odnosno izjavu da ne raspolažete pisanim dokazima o stažu
odluku o prestanku radnog odnosa ili izmijenjeni ugovor o radu
potvrdu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
pisane dokaze o zaposlenju u inozemstvu
potvrdu o državljanstvu (presliku osobne iskaznice ili domovnice)
izvatke iz matice rođenih i vjenčanih, ako ste radili u inozemstvu
izvatke iz matice rođenih za svako dijete (ne stariji od 6 mjeseci)

Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu/ ocjenu radne sposobnosti/ privremenu invalidsku mirovinu: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_2.pdf

Uz zahtjev priložite:

Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti (obrazac 1-IN, izdaje izabrani doktor medicine)
obrazac 2-IN (opis poslova)
prijavu o ozljedi na radu koju je ovjerio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
rješenje o utvrđenoj profesionalnoj bolesti
radnu knjižicu u izvorniku ili ovjerenoj preslici odnosno izjavu da ne posjedujete radnu knjižicu
pisani dokazi o stažu koji nije upisan u radnu knjižicu odnosno izjavu da ne raspolažete pisanim dokazima o stažu
potvrdu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
pisane dokaze o zaposlenju u inozemstvu (npr. karte osiguranja, pregled inozemnih razdoblja osiguranja, potvrde o zaposlenju, broj osiguranja inozemnog nositelja osiguranja i dr.)
potvrdu o državljanstvu (presliku osobne iskaznice ili domovnice)
izvatke iz matice rođenih i vjenčanih ako ste radili u inozemstvu
izvatke iz matice rođenih za svako dijete (ne stariji od 6 mjeseci)

Zahtjevu za privremenu invalidsku mirovinu priložite:

potvrdu Zavoda za zapošljavanje o razdobljima nezaposlenosti

Zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_br_1_3.pdf

Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu / udovica/udovac / dijete / roditelj / dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_4.pdf

Uz zahtjev priložite:

A) Nakon smrti korisnika mirovine

izvadak iz matice umrlih ili smrtni list
izvadak iz matice rođenih za članove obitelji – za svako dijete (ne stariji od 6 mjeseci)
izvadak iz matice vjenčanih za udovicu ili udovca (izdan nakon smrti bračnog druga – ne stariji od 6 mjeseci)
potvrdu o školovanju za djecu stariju od 15 godina
medicinsku dokumentaciju ako se utvrđuje potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji korisnika
ako je korisnik mirovine radio u inozemstvu, a nije ostvario pravo na mirovinu kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja, pisane dokaze o zaposlenju u inozemstvu (npr. karte osiguranja, pregled inozemnih razdoblja osiguranja, potvrde o zaposlenju, broj osiguranja inozemnog nositelja osiguranja i dr.).

B) Nakon smrti osiguranika

radnu knjižicu umrlog osiguranika u izvorniku ili ovjerenoj preslici, odnosno izjavu da ne posjedujete radnu knjižicu
pisani dokazi o stažu koji nije upisan u radnu knjižicu, odnosno izjavu da ne raspolažete pisanim dokazima o stažu
potvrdu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
medicinsku dokumentaciju, ako se utvrđuje potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika
ako je osiguranik radio u inozemstvu, a nije ostvario pravo na mirovinu kod inozemnog nositelja socijalno osiguranje, pisane dokaze o zaposlenju u inozemstvu (npr. karte osiguranja, pregled inozemnih razdoblja osiguranja, potvrde o zaposlenju, broj osiguranja inozemnog nositelja osiguranja i dr.)

POSEBNO UPOZORENJE: Korisnik navedenih prava dužan je u roku od 15 dana prijaviti mjerodavnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili opseg korištenja prava (sklapanje ugovora o radu, sklapanje braka, promjena adrese prebivališta, prijava adrese boravišta, prekid odnosno završetak redovitog školovanja i dr.)

Dokumenti:

Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu/ prijevremenu starosnu mirovinu/ starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika/ prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_1.pdf

Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu/ ocjenu radne sposobnosti/ privremenu invalidsku mirovinu: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_2.pdf

Zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_br_1_3.pdf

Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu / udovica/udovac / dijete / roditelj / dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/tiskanice/Tiskanica_zahtjeva_br_1_4.pdf

Više informacija

https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovine-primjenom-uredbi-eu-i-medjunarodnih-ugovora-o-socijalnom-osiguranju/172?impaired=1

Institucija

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu
Tvrtkova 5 ; Zagreb 10000
Tel: +385 1 4595 500

E-mail:
zagreb@mirovinsko.hr

Radno vrijeme je od 8:15 – 15:45 (ponedjeljak-petak)

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna je ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_102_2048.html
HZMO ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom Zakonom i Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti.
ZMO u vlasništvu ima tri pravne osobe:
• Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. (HMO d.o.o.),
• Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o. (HMID d.o.o.).
• Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HR MOD d.d.).
Sjedište HZMO-a je u Zagrebu, A. Mihanovića 3.

Informacije: HZMO

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Skrb

September 25, 2020/by FMD

Croatia-hr

Porezi

Ne postoje pravila na razini EU-a kojima je određeno oporezivanje dohotka građana EU-a koji žive, rade ili provode vrijeme izvan svoje matične države. Međutim, država u kojoj ste rezident u porezne svrhe u pravilu može oporezivati vaš ukupni svjetski dohodak, bilo da je riječ o dohotku po osnovi rada ili nezarađenom dohotku. To uključuje plaće, mirovine, naknade, dohodak od nekretnina i iz drugih izvora te kapitalne dobitke od prodaje nekretnina ostvarene bilo gdje u svijetu.

Važećim poreznim sustavom Republike Hrvatske utvrđeni su državni porezi: porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, posebni porezi i trošarine (posebni porez na motorna vozila, kavu i bezalkoholna pića, premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila, trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije). Tu su i različite vrste županijskih, gradskih ili općinskih, zajedničkih (porez na dohodak), te poreza vezanih uz igre na sreću.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.

Porez na dohodak plaća se po stopi od 24% ili 36% na poreznu osnovicu, ovisno o visini dohotka. Tu su i doprinosi za mirovinsko osiguranje (20%), zdravstveno osiguranje (16,5%), te prirez od 0 do 18% (ovisi o prebivalištu). Radnici su obvezno osigurani za slučaj nezaposlenosti i ozljede na radu iz državnog proračuna.

Svaka država na svoj način definira rezidentnost u porezne svrhe. Međutim:

osoba se smatra poreznim rezidentom u državi u kojoj provodi više od šest mjeseci godišnje
osoba u pravilu ostaje porezni rezident u matičnoj državi ako u drugoj državi članici provodi manje od šest mjeseci godišnje.

Na temelju pravila EU-a, neovisno o tome u kojoj se državi članici smatrate poreznim rezidentom, uvjeti oporezivanja za vas bi trebali biti jednaki kao za državljane te države. Primjerice, u državi u kojoj ste porezni rezident ili u kojoj ostvarujete sav dohodak ili većinu dohotka trebali biste imati pravo na sljedeće:

sve raspoložive obiteljske naknade i porezne odbitke na troškove za dječju skrb, čak i onda ako su nastali u drugoj državi članici
sve dostupne porezne odbitke za hipotekarne kamate, čak i za vlastitu nekretninu u drugoj državi članici
zajedničku procjenu poreza s vašim bračnim partnerom ako je dostupna u toj državi
U pojedinim vas slučajevima dvije države mogu smatrati poreznim rezidentom i obje zahtijevati da im platite porez na ukupni svjetski dohodak. Srećom, među mnogim državama postoje ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji obično sadržavaju pravila na temelju kojih možete odrediti u kojoj se od dviju država smatrate rezidentom.
Ako ugovor o oporezivanju ne nudi rješenje ili ako je vaša situacija posebno složena, obratite se nadležnim poreznim tijelima jedne ili obiju država i zamolite ih da vam razjasne situaciju. U određenim slučajevima, npr. ako ste radnik upućen u inozemstvo na određeno vrijeme ili tražitelj zaposlenja u inozemstvu, možete se smatrati poreznim rezidentom i, prema tome, poreznim obveznikom u matičnoj državi članici čak i ako ostajete u inozemstvu duže od šest mjeseci, ali zadržite prebivalište u matičnoj državi i ako su vaše osobne i ekonomske veze s matičnom državom snažnije
Za poslovanje u Republici Hrvatskoj dužni ste, ovisno o okolnostima, plaćati određene poreze, doprinose i ostala davanja. Nakon registracije sjedišta (poslovnog nastana), a prije početka poslovanja tvrtke, odnosno 8 dana nakon početka poslovanja obrta, obvezni ste prijaviti svoj poslovni subjekt Poreznoj upravi. Trebate ponijeti Rješenje o upisu u sudski ili obrtni registar te za tvrtku i Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti izdanu. Zahtjev za OIB, prijava poreza na dohodak i prijava poreza na dobit te svi obrasci za plaćanja podnose se lokalnom uredu Porezne uprave. Omogućeno je ispunjavanje poreznih obveza i elektroničkim putem kroz e-usluge Porezne uprave, uz korištenje naprednog e-potpisa. Tvrtke tj. trgovačka društva kao pravne osobe dužne su plaćati porez na dobit i porez na dodanu vrijednost (PDV). Prag za ulazak u sustav PDV-a je 300.000 HRK. Trgovačka društva koja zapošljavaju radnike, ili ako drugim fizičkim osobama isplaćuju primitke, obvezna su za njih obračunati i uplatiti propisane poreze i doprinose za obvezna osiguranja. Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici su kao fizičke osobe dužni plaćati porez na dohodak i lokalni prirez. Moguće je prebaciti se na plaćanje poreza na dobit, umjesto poreza na dohodak. Plaćaju se još i doprinosi za obvezna osiguranja, porez na dodanu vrijednost (PDV) i ostali porezi. Ako ste obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i poslujete gotovinom, obveznici ste i fiskalizacije. Trgovačka društva mogu biti i obveznici županijskih i lokalnih poreza, poreza na promet nekretnina i posebnih poreza i trošarina.

OIB za strance

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna i obvezna oznaka svake osobe u pravnom sustavu Republike Hrvatske.

OIB se smatra poreznim brojem za potrebe oporezivanja.

OIB se određuje i dodjeljuje, među ostalim, stranim fizičkim i pravnim osobama kod kojih je nastao povod za praćenje.

Stranom osobom smatra se fizička osoba koja nema hrvatsko državljanstvo te pravna osoba koja ima sjedište izvan područja Republike Hrvatske.

Smatra se da je nastao povod za praćenje strane osobe:

ako se strana osoba upisuje u službene evidencije odobrenja boravka strancima pri Ministarstvu unutarnjih poslova – strana fizička osoba tada odlazi u MUP radi prijave boravka i određivanja i dodjeljivanje OIB-a
ako se strana osoba upisuje u neku službenu evidenciju o osobama i o imovini na području Hrvatske te ako je strana osoba postala poreznim obveznikom prema posebnom propisu. Strana fizička i pravna osoba tada dolazi u nadležnu ispostavu Porezne uprave radi određivanja i dodjeljivanja OIB-a.

Primjerice povod za praćenje nastao je:

kada strana osoba postaje poreznim obveznikom prema posebnom propisu (obračun drugog dohotka, obračun poreza po odbitku i ostalo)
kada strana osoba postaje poreznim obveznikom jer stječe imovinu na koju se plaća porez i upisuje se u službenu evidenciju u kojoj se vodi vlasništvo te imovine (nekretnine – porez na promet nekretnina, upis u gruntovnicu, upis u evidenciju obveznika komunalne naknade, porez na kuće za odmor, automobili – porez na cestovna motorna vozila, upis u evidenciju vlasnika vozila u MUP-u i ostalo)
kada strana osoba upisuje stjecanje prava i obveza u službenu evidenciju, a da pri tome ne postaje porezni obveznik (stjecanje vrijednosnih papira, otvaranje bankovnih računa, osnivanje trgovačkog društva i ostalo)
kada to zahtijeva strana osoba zbog obveza propisanih posebnim zakonima

Strana osoba u svrhu određivanja i dodjeljivanja OIB-a mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave osobno ili putem opunomoćenika podnosi obrazac Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a. Uz Zahtjev osoba predočuje važeće isprave kojima potvrđuje podatke navedene u Zahtjevu. Tijekom 2017. uvest će se elektronički postupak.

Mjesno nadležna ispostava Porezne uprave odnosi se na ispostavu Porezne uprave prema mjestu gdje je nastao povod za praćenje strane osobe, ovisno o tome gdje je izvršena kupnja (nekretnine, automobila, vrijednosnog papira i dr.), otvoren bankovni račun,gdje se rješava pravo na mirovinu iz Republike Hrvatske te ostalo. Ukoliko se ne može utvrditi mjesno nadležna ispostava Porezne uprave tada se strana osoba može obratiti u Područni ured Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, 10000 Zagreb.

Dokumenti:

Potvrda o rezidentnosti

Potvrda o visini dohotka i plaćenog poreza – fizičke osobe

Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a.

Više informacija:

https://europa.eu/youreurope/citizens/work/taxes/income-taxes-abroad/index_hr.htm

http://www.porezna-uprava.hr/en/EN_obrasci/Pages/default.aspx

Institucija

Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb
Ispostava za nerezidente

Avenija Dubrovnik 32; Zagreb 10000
Tel: +385 1 6501 111

E-mail:
ured.ravnatelja@porezna-uprava.hr

Radno vrijeme je od 8 do 15 sati (ponedjeljak-petak)

Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike. Njegovi su ciljevi pridonositi stabilnom rastu gospodarstva, povećanju prosperiteta, te kvalitete života i zaposlenosti za sve hrvatske građane.

Jedan od najvažnijih poslova Ministarstva je priprema državnog proračuna, te upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, odnosno novcem poreznih obveznika. Ministarstvo financija je razgranato na niz organizacija koje djeluju u raznim spektrima djelatnosti, te se među njma nalazi i Porezna uprava.

Porezna uprava je jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa.

Porezna uprava djeluje pod nazivom: Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Informacije: Porezna

September 25, 2020/by FMD